Dopunsko osiguranje > DZO koje provodi Zavod

DZO koje provodi Zavod

ŠTO U PRAKSI ZNAČI DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE?

Dopunsko zdravstveno osiguranje ostvaruje se sklapanjem ugovora između osigurane osobe Zavoda starije od 18 godina života i Zavoda.

NA DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, MOGU SE OSIGURATI SAMO OSOBE KOJE IMAJU UTVRĐEN STATUS OSIGURANE OSOBE U OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU KOD ZAVODA.

Za osiguranika koji je sa Zavodom sklopio ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju Zavod osigurava pokriće sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene zaštite iz članka 16. stavaka 3. i 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju osnovom police koja nosi oznaku PC03.

Policom PC03 Zavod osigurava pokriće sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite utvrđene člankom 16. stavkom 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite odnosno najmanje u iznosu postotka proračunske osnovice za izvršenu zdravstvenu zaštitu kako slijedi:

1. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključivo i dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije - 0,75% proračunske osnovice, odnosno 25,00 kuna,
2. specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite - 1,50% proračunske osnovice, odnosno 50,00 kuna,
3. ortopedska i druga pomagala određena općim aktom Zavoda - 1,50% proračunske osnovice, odnosno 50,00 kuna,
4. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i fizikalnu medicinu i rehabilitacija u kući - 0,75% proračunske osnovice po danu, odnosno 25,00 kuna po danu,
5. liječenje u inozemstvu sukladno općem aktu Zavoda,
6. troškove bolničke zdravstvene zaštite - 3,01% proračunske osnovice po danu, odnosno 100,00 kuna po danu,
7. stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba od 18 do 65 godina starosti - 30,07% proračunske osnovice, odnosno 1.000,00 kuna,
8. stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba starijih od 65 godina - 15,03% proračunske osnovice, odnosno 500,00 kuna.

Policom PC 03 Zavod osigurava i sudjelovanje u pokriću troškova zdravstvene zaštite utvrđene člankom 16. stavkom 4. Zakona obveznom zdravstvenom osiguranju u visini od 0,45% od proračunske osnovice (15,00 kuna) za:
1. zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i stomatologije,
2. izdavanje lijeka po receptu.

Najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji se osigurava dopunskim zdravstvenim osiguranjem po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu iznosi 60,13% proračunske osnovice, odnosno 2.000,00 kuna. Proračunska osnovica za 2013. godinu sukladno članku 20. stavku 2. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu ("Narodne novine", broj 139/12 i 53/13 ) iznosi 3.326,00 kuna.

CIJENA POLICE

Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja iznosi:

• 50,00 kuna mjesečno za osiguranika umirovljenika sa mirovinom nižom od 5.108,00 kuna
• 80,00 kuna mjesečno za osiguranika umirovljenika sa mirovinom višom od 5.108,00 kuna
• 80,00 kuna mjesečno za osiguranika sa plaćom ili dohotkom nižim od 5.108,00 kuna
• 130,00 kuna mjesečno za osiguranika sa plaćom ili dohotkom višim od 5.108,00 kuna.

Cijena police za osiguranika obvezno zdravstveno osiguranog u statusu člana obitelji, te za sve druge osiguranike iznosi 80,00 kuna mjesečno, osim za osiguranike koji ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna kojima se cijena police utvrđuje sukladno planiranim sredstvima u državnom proračunu.

GDJE SE OSIGURATI NA DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE?

Ugovaranje dopunskog zdravstvenog osiguranja pri Zavodu provodi se na sljedeće načine:

• pisanom ponudom za sklapanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju,
• elektroničkom poštom popunjavanjem obrasca ponude u elektroničkom obliku (e-ponuda) ,
• neposrednim zasnivanjem ugovornog odnosa u područnim uredima odnosno ispostavama Zavoda i to na mjestima na kojima se radi sa strankama, dakle na šalterskim službama označenim sa natpisom "Dopunsko zdravstveno osiguranje",
• putem tvrtke ili privatnika kod kojeg ste zaposleni, osiguravanjem većeg broja osiguranika i slično.

Ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju možete sklopiti putem pisane ponude za sklapanje ugovora koju je potrebno dostaviti u područni ured ili ispostavu Zavoda osobno ili poštom.

Ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju možete sklopiti i on-line podnošenjem e-ponude. Međutim, ugovor / policu osnovom e-ponude mogu sklopiti samo osobe koje posjeduju napredni elektronički potpis.

Ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju možete sklopiti neposredno na šalterskim službama Zavoda uz dokaz svog identiteta osobnom iskaznicom i/ili iskaznicom osigurane osobe (iskaznicom obveznog zdravstvenog osiguranja) radi provjere imate li valjani status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, jer je to preduvjet za sklapanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Potrebne podatke za sklapanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju možete dati pisano na posebnom obrascu ili usmeno službeniku Zavoda uz obvezno potpisivanje ponude.

Četvrti način zasnivanja ugovornog odnosa i dobivanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja jest da Vaš poslodavac sa Zavodom sklopi ugovor o poslovnoj suradnji u dopunskom zdravstvenom osiguranju, čime se obvezuje da će plaćati premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja ili da će premiju obustavljati od Vaše netto plaće.

Osnovom dobivenih podataka Zavod će Vam poštom poslati iskaznicu i policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Iznimno možete zatražiti da vam se polica izda odmah .

Polica se izdaje na rok od godinu dana sa mogućnošću automatskog produženja na slijedeća ugovorno razdoblje od godinu dana. Dakle nakon isteka osiguravateljnog razdoblja od godinu dana ugovor će se smatrati važećim i za naredno osiguravateljno razdoblje od jedne godine pod istim uvjetima po kojim je sklopljen, ako se osiguranik / ugovaratelj u roku od najkasnije 60 dana prije isteka ugovorenog razdoblja pisano ne izjasni da ne želi produljenje sklopljenog ugovora.

KAKO U PRAKSI KORISTITI DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE?

Na osnovi police koja je dokaz da je ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju sklopljen između Zavoda kao osiguravatelja i osigurane osobe Zavoda.

UGOVOR O DOPUNSKOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU, OSIM OSIGURANIKA OSOBNO, MOŽE U IME I ZA RAČUN OSIGURANIKA SKLOPITI I DRUGA PRAVNA ILI FIZIČKA OSOBA.

Ugovorom o dopunskom zdravstvenom osiguranju uređuju se međusobna prava i obveze ugovornih strana, opseg prava i iznos premije.

Zavod svakom osiguraniku iz dopunskog zdravstvenog osiguranja izdaje iskaznicu dopunskog zdravstvenog osiguranja Zavoda i policu dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Ugovor mogu sklopiti sve osigurane osobe Zavoda koje su u cijelosti podmirile obveze s naslova obveznog zdravstvenog osiguranja, a starije su od 18 godina.

PRAVA IZ DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA MOGUĆE JE OSTVARITI PREDOČENJEM ISKAZNICE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ILI POLICE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA.

VAŽNO JE ZNATI! SVE TROŠKOVE DOPLATE KOJE UČINI OSIGURANIK DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA SNOSI ZAVOD NA OSNOVI POLICE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA. JEDINA OBVEZA OSIGURANIKA JEST REDOVITA UPLATA PREMIJE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA.

GDJE SE KORISTE PRAVA IZ DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA?

Prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se prilikom korištenja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja u zdravstvenim ustanovama ili kod zdravstvenih radnika privatne prakse koji sa Zavodom imaju sklopljen ugovor za provođenje utvrđenog opsega zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Navedeno se odnosi i na druge subjekte koji se nalaze u sustavu ugovornih subjekata Zavoda na poslovima provođenja zdravstvene zaštite, kao što su primjerice isporučitelji ortopedskih pomagala i sl.

KADA PRESTAJE DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE?

Dopunsko zdravstveno osiguranje prestaje i prije isteka roka utvrđenog policom i to u slučaju:

• smrti osiguranika - danom smrti;
• gubitka / promjenom statusa osiguranika / osigurane osobe Zavoda - danom gubitka odnosno promjene statusa;
• raskida ugovora - prema točki XI. stavku 1. i 2. Općih uvjeta;
• otkaza ugovora - istekom otkaznog roka;
• odustankom od ugovora - do dana početka važenja police pod uvjetom da nije uplaćena dospjela premija;
• nastavnog osiguranja - danom sklapanja novog ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju;
• gubitka prava na policu na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

OBNOVLJIVO DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Od 1. listopada 2009. godine uvedeno je automatsko produženje dopunskog osiguranja na naredno osiguravateljno razdoblje od godinu dana. Navedeno znači da će se nakon isteka osiguravateljno razdoblja od godinu dana ugovor smatrati važećim i za naredno osiguravateljno razdoblje od jedne godine pod istim uvjetima po kojim je sklopljen, ako se osiguranik / ugovaratelj u roku od najkasnije 60 dana prije isteka ugovorenog razdoblja pisano ne izjasni da ne želi produljenje sklopljenog ugovora.

Međutim, iznimno za osiguranike koji ostvaruju policu na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske ugovor / polica neće biti automatski važeća za naredno osiguravateljno razdoblje od jedne godine, već će Zavod po službenoj dužnosti, a prije produljenja ugovora, utvrđivati daljnje postojanje uvjeta za stjecanje prava na policu na teret državnog proračuna, a ukoliko su isti Zavodu nedostupni, dokaz o ispunjenju uvjeta za policu na teret državnog proračuna dužan je predočiti osiguranik, najkasnije do isteka tekućeg osiguravateljnog razdoblja.

UKINUTO PRAVO NA OSLOBAĐANJE OD SUDJELOVANJA U POKRIĆU DIJELA TROŠKOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (DOPLATE)

1. siječnja 2009. godine stupio je na snagu Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 150/08., 94/09., 153/09. i 71/10.).

Istog datuma prestao je važiti Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 85/06., 105/06., 118/06., 77/07., 111/07. i 35/08.) kojim je, između ostalog, bilo regulirano i pravo na oslobađanje od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite, odnosno pravo na oslobađanje od plaćanja doplate.

VAŽNO JE ZNATI! DALJNJE OSTVARIVANJE PRAVA NA OSLOBAĐANJE OD SUDJELOVANJA U POKRIĆU DIJELA TROŠKOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE OMOGUĆENO JE PUTEM SKLAPANJA UGOVORA O DOPUNSKOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU NA TERET SREDSTAVA DRŽAVNOG PRORAČUNA

Osigurane osobe koje su ostvarivale pravo na trajno oslobađanje od doplate u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je važio do 31. prosinca 2008. godine imaju pravo, za pokriće troškova zdravstvene zaštite u okviru utvrđenog standarda zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osigurati se u dopunskom zdravstvenom osiguranju kod Zavoda na teret sredstava državnog proračuna. To pravo imaju i osigurane osobe koje su ostvarivale privremeno pravo na oslobađanje od plaćanja doplate ali će o tome morati Zavodu predočiti najnovije dokumentaciju kao dokaz da i nadalje ostvaruju to pravo.

TKO NIJE OBVEZAN SUDJELOVATI U POKRIĆU DIJELA TROŠKOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREMA ZAKONU O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU KOJI VAŽI OD 1. SIJEČNJA 2009. GODINE

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine ("Narodne novine" broj 150/08., 94/09., 153/09. i 71/10.), u troškovima zdravstvene zaštite nisu obvezna sudjelovati djeca i osobe-djeca osiguranika koja su potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima.

OSIGURANE OSOBE ZAVODA KOJE IMAJU PRAVO NA PLAĆANJE PREMIJE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA NA TERET DRŽAVNOG PRORAČUNA

Pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna ostvaruju:

1. osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi,
2. osigurane osobe darivatelje dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja,
3. osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene),
4. osigurane osobe redovite učenike i studente starije od 18 godina,
5. osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kn (prihodovni cenzus), a za osiguranike - samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice tj. 1.939.39 kn.

Navedene osobe pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna ostvaruju na osnovi rješenja nadležnih tijela (Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Centra za socijalnu skrb i sl.), potvrdom zdravstvene ustanove o darovanom dijelu ljudskog tijela u svrhu liječenja, potvrdom Hrvatskog crvenog križa ili Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu o broju darivanja krvi, potvrdom nadležne obrazovne ustanove o redovnom školovanju odnosno studiranju, dokazom da ispunjavaju uvjet prihodovnog cenzusa, a u skladu s Pravilnikom o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna.

PRIHODOVNI CENZUS

Osigurane osobe Zavoda mogu ostvariti pravo na plaćanje premije na teret državnog proračuna ako njihov ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno ne prelazi iznos od 1.516,32 kuna, odnosno iznimno za osiguranika umirovljenika - samca 1.939,39 kuna.

Pri tome se uzima u obzir prihod svih osoba koje žive u zajedničkom kućanstvu.

PRIHOD

Što se smatra prihodom?
Svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima.

Što se uračunava u prihod?
Naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljinim i roditeljskim potporama osim jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, novčana naknada za slučaj nezaposlenosti, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima.
Prihod se umanjuje za iznos koji na temelju propisa o obitelji član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji.

Što se smatra dohotkom?
- plaća i drugi oporezivi primici za rad ostvareni od poslodavca (tuzemnog ili inozemnog) umanjena za izdatke prema propisima o porezu na dohodak,
- mirovina od tuzemnog ili inozemnog isplatitelja,
- dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina,
- dobit ostvarena od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dobiti i bez umanjenja dobiti za gubitak iz ranijih godina,
- dohodak s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
- dohodak od imovine i imovinskih prava,
- dohodak od iznajmljivanja soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu,
- dohodak od dividenda i udjela u dobiti,
- dohodak od osiguranja te
- dohodak od povrata doprinosa plaćenih na dio osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa.

Kako se dokazuje visina ukupnog prihoda?
- visina plaće ostvarene kod poslodavca za rad u tuzemstvu i inozemstvu potvrdom ovjerenom od poslodavca
- visina mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj - potvrdom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno isplatitelja mirovinskog primanja
- visina mirovine ostvarene u inozemstvu - potvrdom poslovne banke putem koje se mirovina isplaćuje, odnosno drugom ispravom kad se mirovina ne isplaćuje putem banke
- visina dohotka:
. od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina,
. dobiti ostvarene od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dobiti i bez umanjenja dobiti za gubitak iz ranijih godina,
. dohotka s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
. dohotka od imovine i imovinskih prava,
. dohodak od iznajmljivanja soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu dokazuje se potvrdom nadležne porezne uprave,
- o visini naknade zbog nezaposlenosti - potvrdom, odnosno podatkom iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
- o visini novčanih prava ostvarenih prema propisima o socijalnoj skrbi - potvrdom, odnosno podatkom iz evidencije nadležnog centra za socijalnu skrb,
- o visini drugih novčanih prava ostvarenih prema propisima o mirovinskom osiguranju, o doplatku za djecu, o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata - potvrdom, odnosno podatkom iz evidencije nadležnog tijela,
- visinu ostvarenih prihoda od naknada plaće, koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda, odnosno koju Zavod isplaćuje na teret sredstava državnog proračuna, Zavod utvrđuje na osnovi svojih evidencija.

Koje dokaze o visini prihoda Zavod u pravilu pribavlja po službenoj dužnosti?
Dokaze o:
- visini mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj
- visini dohotka (podaci od porezne uprave)
- visina naknade zbog nezaposlenosti
- visina primitaka ostvarenih prema propisima o socijalnoj skrbi
- visina drugih novčanih prava ostvarenih prema propisima o mirovinskom osiguranju, o doplatku za djecu, o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata

Koje dokaze o visini prihoda je osigurana osoba obvezna pribaviti osobno?
Dokaze:
- o visini plaće ostvarene kod poslodavca za rad u tuzemstvu i
inozemstvu
- o visini mirovine ostvarene u inozemstvu

Što se smatra pod obitelji?
Pod obitelji smatraju se bračni i izvanbračni supružnik te ostali članovi obitelji iz članka 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (djeca, roditelji, unuci, braća, sestre, djed i baka), neovisno o tome jesu li zdravstveno osigurani kao članovi obitelji, jesu li sposobni za samostalan život i rad i imaju li sredstva za uzdržavanje, pod uvjetom da žive u zajedničkom kućanstvu.
Status člana obitelji osiguranika osoba dokazuje iskaznicom zdravstveno osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ako je zdravstveno osigurana kao član obitelji.
Bračni ili izvanbračni supružnik, koji nije zdravstveno osiguran kao član obitelji status člana obitelji dokazuje izvatkom iz matične knjige vjenčanih ne starijim od šest mjeseci, odnosno pisanom izjavom danom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da žive u izvanbračnoj zajednici, da niti jedno od njih nije u braku s trećom osobom, te da prebivaju na istoj adresi najmanje godinu dana.
Članovi obitelji koji status člana obitelji osiguranika ne mogu dokazati zdravstvenom iskaznicom potonji dokazuju pisanom izjavom o broju članova obitelji koji s njim žive na istoj adresi prebivališta, odnosno boravka, te rodnim listom ne starijim od šest mjeseci ili drugim odgovarajućim dokumentom na osnovi kojeg se može utvrditi srodstvo.
Zavod ima pravo zatražiti osiguranu osobu i druge dokaze koje smatra nužnim za utvrđivanje broja članova obitelji, te njihovih prihoda.
Osiguranikom umirovljenikom - samcem smatra se osigurana osoba Zavoda koja nema članova obitelji, a što dokazuje rodnim listom ne starijim od 6 mjeseci, sudskom odlukom o rastavi braka, smrtnim listom za bračnog supružnika, te drugim odgovarajućim dokumentom, kao i pisanom izjavom da nema drugih članova obitelji.

Što se smatra pod zajedničkim kućanstvom?
Pod zajedničkim kućanstvom smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda obitelji.