Osiguranik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno državnog proračuna:
- sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno ovlašteni doktor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ne utvrde da je sposoban za rad ili
- dok mu ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja nije utvrđena invalidnost zbog opće nesposobnosti za rad ili profesionalne nesposobnosti za rad.
Od čega se određuje naknada plaće
Od osnovice za naknadu.
Kako se utvrđuje osnovica za naknadu plaće
Kao satna ili dnevna osnovica, ovisno o rasporedu radnog vremena osiguranika - korisnika naknade.
Osiguraniku koji obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno u obliku zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost, naknada plaće pripada za radne dane u tjednu, a obračunava se kao prosječna dnevna naknada. U smislu navedene odredbe tjedan ima 6 radnih dana. Istom osiguraniku naknada plaće pripada pod uvjetom da za vrijeme bolovanja ne radi.
Kada se za utvrđivanje osnovice za naknadu plaće uzima u obzir prosječni iznos plaće
Kod izračuna naknade plaće za sljedeće osiguranike:
- osobe u radnom odnosu kod poslodavca koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj,
- osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama samouprave, ako za taj rad primaju plaću i ako su prijavljene na obvezno zdravstveno osiguranje temeljem istog rada te
- osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako su prijavljene na obvezno zdravstveno osiguranje po osnovi pružanja navedene njege (osobama koje pružaju njegu i pomoć HRVI Domovinskog rata osnovicu za naknadu plaće čini prosječni iznos novčane naknade koja se navedenim osobama isplaćuje)
Koji je prosječni iznos plaće mjerodavan
Prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.
Što se u tom slučaju smatra plaćom
Redovna mjesečna plaća osiguranika, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.
Osobama koje pružaju njegu i pomoć HRVI Domovinskog rata, umjesto plaće, u obzir se uzima novčana naknada koja im se isplaćuje.
Kada se za utvrđivanje osnovice za naknadu plaće uzima u obzir mjesečna osnovica osiguranja
Kod izračuna naknade plaće za sljedeće osiguranike:
- osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja odnosno nisu osigurane prema inozemnim propisima,
- članove uprave trgovačkih društava koji nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada,
- osobe koje na području RH obavljaju obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, samostalno u obliku slobodnog zanimanja profesionalnu djelatnost te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i koje su prijavljene na obvezno zdravstveno osiguranje temeljem obavljanja istih djelatnosti,
- svećenike i druge vjerske službenike vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju koju vodi nadležno državno tijelo, ako su prijavljeni na obvezno zdravstveno osiguranje temeljem obavljanja iste službe.
Koja mjesečna osnovica osiguranja i za koji period se uzima u obzir
Mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez i prirez.
Kada se osnovica za naknadu plaće utvrđuje i osnovom primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak (ugovori o djelu, autorski honorari)
Kada se osnovica za naknadu plaće utvrđuje i osnovom primitaka od kojih se prema propisima o porezu na dohodak utvrđuje drugi dohodak, osnovica za naknadu plaće utvrđuje se na način da se ukupno isplaćena plaća, odnosno ostvarene osnovice osiguranja i isplaćeni drugi dohodak zbroje, te podijele s brojem šest, odnosno brojem dana ili sati za koje je isplaćena plaća ili ostvarena osnovica osiguranja, a pod uvjetom da su plaća ili osnovica osiguranja ostvarene u svih posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.
Iznimno, kada se osnovica za naknadu plaće utvrđuje na osnovi primitaka i plaća koje nisu isplaćene, odnosno osnovica osiguranja koje nisu ostvarene u svih posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, osnovica za naknadu plaće utvrđuje se tako da se ostvareni primitci prvo svedu na šestomjesečni prosječni iznos. Nakon toga, dobiveni iznos je potrebno pomnožiti s brojem mjeseci za koje je isplaćena plaća, odnosno ostvarena osnovica osiguranja, a tako dobiveni iznos pribrojiti ukupnoj masi isplaćenih plaća, odnosno ostvarenih osnovica osiguranja i podijeli s brojem mjeseci, dana ili sati za koje je ta plaća isplaćena, odnosno osnovica osiguranja ostvarena.
U slučajevima kada se, iznimno, za utvrđivanje naknade plaće kao osnovica za naknadu plaće uzima najniža osnovica osiguranja, naknada plaće obračunava se od te najniže osnovice osiguranja neovisno da li je u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu osiguranik ostvario primitke od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak.
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak uzimaju se u obzir samo kada bolovanje tereti sredstva HZZO-a ili državnog proračuna, a HZZO ih isplaćuje neposredno osiguraniku na osnovi njegovog pismenog zahtjeva.
Prethodno osiguranje
Osim u slučaju bolovanja zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a pripada osiguraniku u visini propisanoj Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (nastavno: Zakon), odnosno propisima i općim aktima donesenim na temelju Zakona pod uvjetom, da prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž osiguranja u HZZO-u na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja, odnosno na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa, odnosno prestanku obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene prema Zakonu od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), ako posebnim propisom nije drukčije utvrđeno.
To se međutim ne odnosi na naknadu plaće zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće, za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u iznosu od 25% od proračunske osnovice.
Najniži i najviši iznos naknade plaće
Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu.
Najniži mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, iznosi 25% od proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna.
Najviši mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, kada se ona isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, je proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 4.257,28 kuna.
Naknada plaće u iznosu 100% od osnovice
- za vrijeme bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu,
- za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem,
- za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama,
- za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,
- za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života,
- za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,
- za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini,
- za vrijeme bolovanja zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Kada naknadu plaće isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava
Za prvih 42 dana bolovanja, odnosno za prvih 7 dana bolovanja za invalida rada te za radnike zaposlene u pravnoj osobi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a kod bolovanja:
- zbog bolesti ili ozljede
- za vrijeme smještaja osiguranika u zdravstvenu ustanovu zbog liječenja ili medicinskih ispitivanja
- zbog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena
Kada naknadu plaće isplaćuje poslodavac na teret sredstava HZZO-a
Od 43. dana bolovanja, odnosno od 8. dana bolovanja za invalida rada te za radnike zaposlene u pravnoj osobi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a kod bolovanja:
- zbog bolesti ili ozljede,
- za vrijeme smještaja osiguranika u zdravstvenu ustanovu zbog liječenja ili medicinskih ispitivanja
- zbog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena
Od 1. dana bolovanja:
- zbog pratnje osigurane osobe upućene na liječenje izvan mjesta boravišta odnosno prebivališta
- zbog njege oboljelog dijete ili supružnika
- zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti
Kada se naknada plaće isplaćuje direktno od HZZO-a
Od 1. dana u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog:
- izolacije osiguranika kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini
- transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a
- bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem
- korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama,
- dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,
- nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
Kada poslodavac radniku ne utvrdi naknadu plaće na način i u visini utvrđenoj Zakonom i provedbenim propisima u roku od 60 dana
Osiguranik ima pravo uložiti prigovor područnom uredu HZZO-a koji je nadležan prema mjestu njegova prebivališta.
Temeljem njegovog prigovora HZZO-a će obračunati naknadu plaće i obračun dostaviti poslodavcu osiguranika koji je obvezan isplatiti naknadu plaće osiguraniku sukladno obračunu HZZO-a.
Što kada poslodavac ne isplati naknadu plaće koja tereti sredstva HZZO-a
U slučaju stečajnog postupka poslodavca ili prestanka postojanja poslodavca, kad poslodavac nije u mogućnosti zbog nelikvidnosti isplatiti plaću, odnosno naknadu plaće za najmanje tri kalendarska mjeseca, naknadu plaće zbog bolovanja koja se naknada isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, kao i u slučaju kada poslodavac ne izvrši isplatu naknade plaće koja tereti sredstva HZZO-a, odnosno državnog proračuna u propisanom roku od 30 dana prema obračunu HZZO-a, isplatu će izvršiti HZZO neposredno osiguraniku.
U slučaju stečajnog postupka ili nelikvidnosti poslodavac je obvezan izvršiti obračun naknade plaće za osiguranika, te potonji uz dokaz o pokrenutom stečajnom postupku ili nelikvidnosti i uz pisanu izjavu osiguranika o broju tekućeg račina na koji želi da mu se izvrši isplata, dostaviti HZZO-u radi isplate naknade plaće koja tereti sredstva obveznog zdravstvenog osiguranja.
Prestanak radnog odnosa i obavljanja djelatnosti osobnim radom u toku bolovanja
Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja bolovanja prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada naknada plaće, još najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom.
Iznimno, ako je osiguranik u vrijeme prestanka radnog odnosa bio u korištenju bolovanja koje je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripada mu naknada plaće za navedeno bolovanje i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom sve dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu nalazom, mišljenjem i ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost u skladu sa Zakonom, a najduže do isteka roka ostvarivanja prava na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja utvrđenog Zakonom.
Osiguraniku koji je tijekom korištenja istih prava, zasnovao radni odnos s punim ili nepunim radnim vremenom ili je počeo obavljati djelatnost osobnim radom prestaje pravo na naknadu plaće ostvarene sukladno ovom članku.
Ako je osiguranik u vrijeme prestanka radnog odnosa bio u korištenju bolovanja zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti, pripada mu naknada plaće za navedeno bolovanje nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom sve dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu izvršnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja nije odlučeno o pravu na invalidsku mirovinu, odnosno o pravu na profesionalnu rehabilitaciju.
Prestanak radnog odnosa u trenutku nesposobnosti za rad s osnova trudnoće i rođenja djeteta
Za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem, korištenja prava na rodiljni dopust i prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, te prava za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka istog Zakona, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, osiguraniku koji koristi jedno od navedenih prava pripada pravo na naknadu plaće i po prestanku radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom do isteka korištenja istog prava.
Osiguraniku koji je tijekom korištenja istih prava, zasnovao radni odnos s punim ili nepunim radnim vremenom ili je počeo obavljati djelatnost osobnim radom prestaje pravo na naknadu plaće ostvarene sukladno ovom članku.
Kada osiguranik nema pravo na naknadu plaće
- ako je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,
- ako ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio u roku od tri dana nakon početka bolesti, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio,
- ako namjerno sprječava ozdravljenje
- ako za vrijeme bolovanja radi,
- ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled
- ako se ne pridržava uputa za liječenje, bez suglasnosti izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta ili na drugi način zlorabi pravo na bolovanje
Pravo na naknadu plaće zbog bolovanja regulirano je odredbama članaka 25. - 43. i 127. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i odredbama članaka 54. do 63. te 81. do 95. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja koji su dostupni na našoj stranici, u rubrici "Pravni akti", naslov Zakoni, oznaka propisa "Z1", te naslov "Pravilnici", oznaka propisa "P1".
|
 |
